Električar Niš
Kupovina i renoviranje

Raspored utičnica i prekidača pri renoviranju: visine, broj po prostoriji i namenski krugovi

18. avgust 2026. · Električar Niš

Raspored utičnica i prekidača pri renoviranju: visine, broj po prostoriji i namenski krugovi

Pre nego što se zidovi zatvore, treba doneti tri grupe odluka: visine prekidača i utičnica, broj tačaka po prostoriji prema stvarnom rasporedu nameštaja, i koje trošila dobijaju sopstveni strujni krug. Klima, šporet, bojler, veš i sudo mašina i kuhinjske utičnice traže namenske linije, a ako u tabli nema mesta za njihove osigurače, tabla se menja tokom renoviranja, ne posle.

  • Prekidači idu na 90 do 110 cm od gotovog poda, opšte utičnice na 30 cm, a kuhinjske iznad radne ploče na 110 do 115 cm
  • Dnevna soba realno traži osam do deset utičnica, spavaća šest, a kuhinja šest do osam iznad radne ploče plus namenske
  • Klima, šporet, bojler, veš mašina i sudo mašina moraju imati svoj strujni krug i svoj osigurač
  • Za klimu se linija povlači do mesta unutrašnje jedinice pre nego što se zid zatvori, i to je stavka koja se najčešće zaboravi
  • Ako u tabli nema slobodnih mesta za nove osigurače ili nema FID sklopke, tabla se menja tokom renoviranja dok su zidovi otvoreni

Kada renoviranje krene, elektro deo se rešava u uskom prozoru: posle rušenja i štemovanja, a pre nego što keramičar počne da lepi pločice i moler da gletuje. Sve što se u tom prozoru ne odluči, kasnije se rešava produžnim kablom ili ponovnim otvaranjem gotovog zida.

O tome kada zvati električara i kojim redom ide posao u odnosu na druge izvođače pisali smo posebno, u tekstu kako pripremiti instalaciju stana pre nego što počne renoviranje. Ovaj tekst je nastavak na to i bavi se konkretnim brojevima: koliko tačaka, na kojoj visini i sa kakvim krugom.

Visine: brojevi koji se u praksi koriste

Visine se uvek mere od gotovog poda, ne od estriha. Ovo je važno reći na vreme, jer razlika između estriha i gotovog poda sa podlogom i parketom ume da bude i pet centimetara, a utičnica postavljena po estrihu na kraju ispadne preblizu podu.

  • Prekidači: 90 do 110 cm od gotovog poda. Najčešće se radi oko 105 cm, u visini kvake, jer se tako prekidač i kvaka vizuelno poravnaju
  • Opšte utičnice u sobama: 30 cm od gotovog poda, dovoljno visoko da ne smetaju sokli, a dovoljno nisko da se ne vide iza nameštaja
  • Utičnice iznad kuhinjske radne ploče: 110 do 115 cm, što je oko 20 do 25 cm iznad radne ploče na standardnih 90 cm
  • Utičnice iza televizora na zidu: 110 do 130 cm, tačna visina se određuje prema veličini i poziciji nosača, da bi kablovi ostali skriveni
  • Utičnice pored kreveta: 60 do 70 cm, dakle iznad noćnog ormarića a ne iza njega
  • Utičnice za mašine u kuhinji i kupatilu: 30 cm, ali pomerene bočno od uređaja, da se utikač može izvući bez izvlačenja mašine

U kupatilu postoji dodatno pravilo koje nije stvar udobnosti nego bezbednosti: utičnice se ne postavljaju u zoni oko kade i tuš kabine. Praktično to znači najmanje 60 cm bočno od ivice kade ili tuša, a nikako direktno iznad njih. Prekidač za svetlo u kupatilu se u novijim stanovima najčešće postavlja izvan prostorije, pored vrata u hodniku.

Koliko tačaka po prostoriji

Brojevi ispod su ono što u praksi ispadne dovoljno da se posle useljenja ne koriste produžni kablovi. Zvuče kao previše dok se gleda prazan zid, ali gotovo niko se posle renoviranja nije žalio da ima previše utičnica.

  • Dnevna soba: osam do deset. Zona televizora traži tri do četiri same za sebe, plus tačke za lampe, punjače i usisivač
  • Spavaća soba: šest. Po dve sa svake strane kreveta i dve slobodne za usisivač, peglu ili radni sto
  • Kuhinja: šest do osam iznad radne ploče, plus posebne tačke iza ugradnih uređaja, koje se ne računaju u tih šest do osam
  • Kupatilo: jedna do dve van zone oko kade, najčešće pored ogledala za fen i brijač
  • Hodnik i predsoblje: jedna do dve, jedna od njih blizu vrata za usisivač
  • Radni prostor: minimum četiri po radnom mestu, jer računar, monitor, punjači i lampa popune četiri utičnice bez ikakvog truda

Raspored se određuje prema stvarnom planu nameštaja, ne prema pravilu jedna po zidu. Najčešća greška je utičnica postavljena tačno tamo gde će stajati orman, i prazan zid tamo gde će stajati sto.

Namenski strujni krugovi: šta mora imati svoj osigurač

Ovo je deo koji klijenti najčešće ne znaju, a najviše utiče na to da li će instalacija biti bezbedna i da li će osigurač ispadati. Namenski krug znači sopstvenu liniju od table do trošila i sopstveni osigurač, umesto da uređaj deli krug sa utičnicama u sobi.

  • Šporet ili ugradna ploča: sopstvena linija, najčešće trofazna, presek 5x2.5 mm2
  • Bojler: sopstvena linija 3x2.5 mm2 sa osiguračem 16 A
  • Veš mašina: sopstvena linija 3x2.5 mm2, 16 A
  • Sudo mašina: sopstvena linija 3x2.5 mm2, 16 A
  • Kuhinjske utičnice iznad radne ploče: poseban krug, odvojen od opštih utičnica u ostatku stana
  • Svaka klima: sopstvena linija 3x2.5 mm2 sa svojim osiguračem, po jedinici
  • Rasveta: odvojena od utičnica, 3x1.5 mm2 sa osiguračem 10 A

Razlog za odvajanje nije samo opterećenje nego i to što kvar na jednom uređaju tada isključi samo njegov osigurač. Kada veš mašina, bojler i pola stana vise na istom krugu, ispad osigurača ostavi bez struje prostorije koje sa kvarom nemaju veze, a nalaženje uzroka traje znatno duže.

Klima: linija koja se najčešće zaboravi

Ovo izdvajam posebno jer je najčešći propust koji zatičem posle renoviranja. Klima se obično kupuje i montira posle useljenja, mesecima nakon što su zidovi zatvoreni, pa se pri renoviranju na nju niko ne seti. Rezultat je da se linija za klimu vodi naknadno, po gotovom zidu, u kanalici ili uz štemovanje i ponovno krečenje.

Ako i najmanje razmišljate o klimi, čak i ako je kupovina za sledeće leto, povucite liniju do mesta gde će stajati unutrašnja jedinica dok je zid otvoren. Trošak je u tom trenutku mali, a kasnije je to poseban posao sa molerskom doradom.

Isto važi i za punjač za električni automobil kod kuća i garaža. Ako postoji šansa da će za par godina zatrebati, priprema linije do garaže tokom renoviranja košta neuporedivo manje od naknadnog provlačenja.

Kada tablu treba menjati

Svaki namenski krug traži svoje mesto u tabli. Zbog toga se pitanje table i postavlja tek kada se izbroje krugovi, a ne na početku. Tabla se menja u sledećim situacijama.

  • Nema dovoljno slobodnih mesta za nove osigurače koje traži planirani broj krugova
  • U tabli su i dalje keramički osigurači sa topljivim uloškom, umesto automatskih
  • Nema FID sklopke, koja je danas obavezna i predstavlja osnovnu zaštitu od strujnog udara
  • Instalacija je aluminijumska i menja se u celosti, pa se tabla menja zajedno sa njom
  • Tabla je u lošem stanju, sa tragovima pregrevanja, zagorelim mestima ili improvizovanim vezama

Ako niste sigurni da li vaša tabla ima FID sklopku i šta ona tačno radi, objasnili smo to u tekstu šta je FID sklopka i zašto je obavezna.

Menjanje table tokom renoviranja je znatno jednostavnije nego kasnije, jer su zidovi otvoreni, a i prekid napajanja pada u period kada se u stanu ionako ne živi.

Kontrolna lista pre nego što dođu moler i keramičar

Ovo je lista koju prolazim sa klijentom na licu mesta, prostoriju po prostoriju, pre nego što se bilo šta zatvori.

  • Nacrtan raspored nameštaja po prostorijama, makar grubo, jer bez njega nema razumnog rasporeda tačaka
  • Određena visina gotovog poda u svakoj prostoriji, da bi se visine merile tačno
  • Prebrojane utičnice po prostoriji i označene pozicije na zidu, ne samo dogovorene usmeno
  • Odlučeno gde ide klima, sada ili u budućnosti, i povučena linija do te tačke
  • Popisani svi veliki potrošači i za svaki određen namenski krug: šporet, bojler, veš i sudo mašina
  • Prebrojani krugovi i provereno da li tabla ima dovoljno mesta i FID sklopku
  • Odlučeno da li se ostavljaju prazne rezervne cevi za buduće linije
  • Usklađen termin sa vodoinstalaterom, posebno u kupatilu i kuhinji gde se trase ukrštaju

Prolazak kroz ovu listu traje pola sata na licu mesta i uštedi znatno više od toga. Sve stavke sa nje se rešavaju jeftino dok je zid otvoren, a svaka od njih posle zatvaranja zida postaje poseban posao sa štemovanjem, gletovanjem i krečenjem.

Ako planirate i kompletnu zamenu instalacije, okvirne cene po kvadraturi za Niš dali smo u tekstu koliko košta zamena elektro instalacije u stanu u Nišu.

Najčešća pitanja

Na kojoj visini se postavljaju prekidači i utičnice?+

Prekidači na 90 do 110 cm od gotovog poda, najčešće oko 105 cm u visini kvake. Opšte utičnice na 30 cm, kuhinjske iznad radne ploče na 110 do 115 cm, a one pored kreveta na 60 do 70 cm. Sve visine se mere od gotovog poda, ne od estriha.

Koliko utičnica treba po prostoriji?+

Dnevna soba realno traži osam do deset, spavaća šest, kuhinja šest do osam iznad radne ploče plus posebne tačke iza ugradnih uređaja, kupatilo jednu do dve van zone oko kade, a radno mesto najmanje četiri. Raspored se određuje prema stvarnom planu nameštaja, ne po pravilu jedna po zidu.

Šta mora da ima svoj strujni krug?+

Šporet ili ugradna ploča, bojler, veš mašina, sudo mašina, svaka klima pojedinačno, kuhinjske utičnice iznad radne ploče i rasveta. Odvajanje nije samo pitanje opterećenja nego i toga da kvar na jednom uređaju isključi samo njegov osigurač.

Treba li povlačiti liniju za klimu ako je još nisam kupio?+

Treba, i to je najčešći propust koji zatičem posle renoviranja. Dok je zid otvoren, linija do mesta unutrašnje jedinice košta malo, a naknadno vođenje po gotovom zidu znači kanalicu ili štemovanje sa molerskom doradom.

Kada je potrebno menjati elektro tablu?+

Kada nema dovoljno slobodnih mesta za osigurače novih krugova, kada su u tabli još uvek keramički osigurači, kada nema FID sklopke, kada se menja aluminijumska instalacija u celosti, ili kada tabla ima tragove pregrevanja. Menja se tokom renoviranja dok su zidovi otvoreni.

Koji presek kabla ide za koji krug?+

Za rasvetu 3x1.5 mm2 sa osiguračem 10 A, za utičnice i pojedinačne uređaje poput bojlera, veš i sudo mašine i klime 3x2.5 mm2 sa osiguračem 16 A, a za šporet najčešće trofazna linija preseka 5x2.5 mm2.